06/03/2015

Za efikasno upravljanje rizicima od prirodnog hazarda na lokalnom nivou neophodan je dobro organizovan sistem civilne zaštite, bolji sistem komunikacije i obaveštavanja, kvalitetniji monitoring na terenu i bolja tehničko – tehnološka opremljenost. Ovo su neki od zaključaka definisanih na konsultativnom sastanku predstavnika civilnog sektora i donosilaca odluka iz regiona Podrinje o upravljanju rizicima od prirodnog hazarda na lokalnom nivou, održanom juče u Banji Koviljači. 
Sastanak je održan u okviru projekta „Dijalog za prevenciju prirodnog hazarda“ u cilju sagledavanja potreba i nadležnosti lokalnih zajednica i uloge civilnog sektora u ovoj oblasti.
Učesnici su u zajedničkom dijalogu razmatrali kadrovske i materijalne kapacitete na lokalu i definisali probleme i nedostatke. Predlozi i zaključci utvrđeni na ovom skupu predstavljaće impute za organizovanje konsultativnog sastanka u maju sa donosiocima odluka na nacionalnom nivou.

Na sastanku su predstavljeni i rezultati dosadašnjeg procesa i metodološkog pristupa izradi Plana upravljanja rizikom od prirodnog hazarda u opštinama Mali Zvornik i Ljubovija, s ciljem upoznavanja svih zainteresovanih strana sa ovim procesom.
U radu konsultativnog skupa učestvovalo je oko 30 predstavnika civilnog sektora i opština iz regiona Podrinje. Među učesnicima je bio i Aleksandar Nišavić, savetnik direktora Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije, eminentne nacionalne institucije koja se bavi prognozama, meteorologijom, hidrologijom i klimatskim promenama. Tom prilikom on je predstavio sistem i način rada RHMZ-a, koji funkcioniše na principu osmatranja, prognoze, najave i upozorenja, napominjuci da je 80 % svih katastrofa koje se dešavaju meteorološkog i hidrološkog porekla. On je istakao da je baza podataka RHMZ-a na internetu, u pogledu tačnosti i količine podataka i informacija, apsolutno merodavna u svakom trenutku, jer se ona ažurira konstantno, nakon svake promene i predstavlja najkvalitetniju bazu podataka u zemlji u oblasti meteorologije i hidrologije. Prema njegovim rečima, ova baza, pored brojnih informacija u ovoj oblasti, sadrži i uputstva o tome kako treba da se ponašamo pre, za vreme i nakon različitih hazarda.
Na konsultativnom sastanku „Upravljanje rizicima od prirodnog hazarda na lokalnom nivou u regionu Podrinje“ govorio je i profesor Boris Vakanjac, sa beogradskog fakulteta „Futura“. U okviru izlaganja o Geografskom informacionom sistemu (GIS), kao veoma moćnom softverskom alatu, i načinima prikupljanja podataka o rizičnim i potencijalno rizičnim tačkama na terenu, on je istakao važnost uvođenja GIS-a u upotrebu, stalnog prikupljanja i ažuriranja baze podataka, napominjući da najveći problem u lokalnim zajednicama u Srbiji predstavlja upravo nepostojanje koherentne baze podataka sa prostorima od hazarda. 
O kartiranju rizika, koje je veoma važno u prevenciji rizika od hazarda, sa osvrtom na radarske i satelitske snimke meteorološke i hidrološke situacije u Srbiji, pre, za vreme i nakon poplava u maju 2014. godine, govorio je Miloš Ninković, asistent Fakulteta „Futura“ iz Beograda. Kao dobar primer prevencije rizika, on je naveo kartiranje rizika u Americi i učesnicima prikazao mapu rizičnih područja u toj zemlji. Ovom prilikom on je prikazao i karte prirodnog hazarda u opštinama Mali Zvornik i Ljubovija, izradjene u okviru projekta „Dijalog za prevenciju prirodnog hazarda“.
Konsultativni proces u okviru projekta „Dijalog za prebvenciju prirodnog hazarda“odvija se u sklopu komponente 3 SENSE programa, koji sprovodi Regionalni centar za životnu sredinu (REC), Kancelarija u Srbiji, s ciljem uspostavljanja dijaloga civilnog sektora sa donosiocima odluka na nacionalnom nivou i primene „bottom up“ principa u upravljanju životnom sredinom.
Konsultativnom sastanku u Banji Koviljači osim predstavnika civilnog sektora iz Podrinja prisustvovali su i predstavnici organizacija civilnog društva iz drugih regiona u Srbiji, koji su takođe dobitnici SENSE grantova u drugom krugu.